Povjerljivost u savjetovanju: profesionalna tajna i zaštita podataka

Što štiti profesionalna tajna

Kod psihologa

Ovlašteni psiholog dužan je podatke o osobnom ili obiteljskom životu korisnika čuvati kao profesionalnu tajnu (Zakon o psihološkoj djelatnosti, čl. 18). Obveza ne nestaje kad psiholog prestane raditi, nego vrijedi i nakon prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Odredbe tog zakona o čuvanju profesionalne tajne na odgovarajući se način primjenjuju i na psihologe vježbenike (čl. 39). Unutar čl. 18 nema popisa iznimaka: one proizlaze iz drugih propisa i iz smjernica komore, o kojima je riječ u nastavku.

Povreda obveze čuvanja profesionalne tajne prema istom je zakonu teška povreda dužnosti psihologa (Zakon o psihološkoj djelatnosti, čl. 40. st. 2. al. 1). Riječ je o stegovnoj odgovornosti pred komorom.

Uz to, Kazneni zakon poimence navodi psihologa među osobama koje čine kazneno djelo ako neovlašteno otkriju podatak o osobnom ili obiteljskom životu povjeren u obavljanju zvanja (Kazneni zakon, čl. 145). Kaznenog djela nema ako je tajna otkrivena u javnom interesu ili u interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne. Psihoterapeut u tom članku nije izričito naveden, no sama ta činjenica nije dovoljna za zaključak o primjeni članka na konkretnog stručnjaka.

Kod psihoterapeuta

Zakon o djelatnosti psihoterapije propisuje da osoba koja obavlja psihoterapiju sve što u svom radu sazna o korisniku mora čuvati kao profesionalnu tajnu (Zakon o djelatnosti psihoterapije (NN 18/22), čl. 15). Istu obvezu imaju i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih poslova. Ni ovaj članak ne nabraja iznimke, a povreda tajne i ovdje je teška povreda dužnosti (čl. 33. st. 2. al. 1).

Etički kodeks Hrvatske komore psihoterapeuta ide korak dalje. Nakon prestanka terapijskog odnosa psihoterapeut je dužan trajno čuvati povjerljivost podataka o klijentu (Etički kodeks HKPT (2021), načelo 4). Kodeks obvezuje članove komore, ali nije zakon.

Psiholog i psihoterapeut nisu isto zanimanje, a razlike u obrazovanju i statusu objašnjavamo u vodiču psiholog ili psihoterapeut. Za povjerljivost je važno to da se na njih primjenjuju različiti zakoni i različiti etički kodeksi, pa pravila jedne struke ne treba automatski prenositi na drugu.

Kada se tajna smije ili mora otkriti

Iznimke kod psihologa

Prema Hrvatskoj psihološkoj komori, psiholog se oslobađa obveze čuvanja profesionalne tajne u četiri slučaja (Hrvatska psihološka komora, Česta pitanja):

• kod prijave ugroze maloljetnog djeteta, primjerice zbog sumnje na tjelesno, psihičko ili seksualno zlostavljanje;

• kod suicidalnosti korisnika;

• na zahtjev suda;

• kad korisnik ugrožava treće osobe.

Vrijedi obratiti pažnju na samu formulaciju. U tim situacijama tajna prestaje biti zapreka, no iz toga ne slijedi da psiholog u svakoj od njih mora nešto prijaviti. Riječ je o odgovoru komore na često pitanje, a ne o cjelovitom prikazu zakonskih iznimaka i obveza, pa sam popis ne objašnjava sve uvjete pod kojima psiholog smije ili mora otkriti podatke. Komora ne objašnjava ni što se točno smatra suicidalnošću, pa je to pitanje koje vrijedi postaviti samom stručnjaku.

Obvezu prijave ugroze djeteta komora navodi izričito. Obiteljski zakon propisuje da je svatko dužan Hrvatskom zavodu za socijalni rad prijaviti povredu djetetovih osobnih i imovinskih prava, među kojima su tjelesno ili mentalno nasilje, spolne zlouporabe, zanemarivanje i izloženost obiteljskom nasilju (Obiteljski zakon, čl. 132. st. 1).

Komora dodaje i važnu napomenu: ako psiholog o sumnji obavijesti roditelje, time nije ispunio obvezu. Ugrozu djeteta i dalje mora prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu te Hrvatskom zavodu za socijalni rad.

Iznimke kod psihoterapeuta

Etički kodeks psihoterapeuta ima vlastitu formulaciju. Povjerljive informacije smiju se otkriti drugima samo uz pristanak osobe ili njezina zakonskog zastupnika (Etički kodeks HKPT (2021), načelo 4). Iznimka su izvanredne okolnosti, kad bi zadržavanje informacije moglo dovesti do očite opasnosti za samu osobu ili druge ljude, a kodeks ne definira što se pod njima podrazumijeva. U redovitim okolnostima pristanak treba dati u pisanom obliku, a psihoterapeuti klijente moraju obavijestiti o zakonskim ograničenjima povjerljivosti. Ako želite znati gdje vaš psihoterapeut u praksi vidi tu granicu, slobodno ga to pitajte izravno.

Kodeks pritom ne obuhvaća sve zakonske obveze otkrivanja podataka. Dužnost prijave povrede djetetovih prava iz Obiteljskog zakona, opisana u prethodnom odjeljku, odnosi se i na psihoterapeute, jer ju zakon propisuje za svakoga.

Pristanak i što ulazi u izvješća

Za svako prikupljanje podataka psiholog mora dobiti suglasnost uključenih osoba (Kodeks etike psihološke djelatnosti, čl. 21 i 22). U pisanim i usmenim izvješćima te konzultacijama priopćavaju se samo nužni podaci, oni zbog kojih je profesionalni odnos i uspostavljen. Povjerljive podatke o savjetodavnom ili kliničkom odnosu psiholog smije dati isključivo uz pristanak uključenih osoba. To znači da psiholog bez vašeg pristanka podatke iz savjetovanja u pravilu ne daje ni partneru ni drugim članovima obitelji. Pristanak je pravilo, a prijava ugroze djeteta zakonska je dužnost, pa se njezino ispunjenje ne vezuje uz pristanak korisnika ni roditelja.

Povjerljivost se ne podrazumijeva prešutno. Kodeks predviđa da psiholog na početku tretmana s korisnikom obrazlaže i dogovara tijek tretmana, eventualno naplaćivanje i povjerljivost podataka (Kodeks etike psihološke djelatnosti, čl. 38. st. 1). Pisani oblik tog dogovora kodeks ne propisuje. Ako vam je to važno, možete zamoliti da se dogovoreno zapiše.

Maloljetnici i roditelji

Prema Hrvatskoj psihološkoj komori, za rad psihologa s maloljetnim djetetom nije potrebna suglasnost oba roditelja, ali oba roditelja treba obavijestiti da se postupak provodi, osim ako je jedan od njih lišen roditeljske skrbi (Hrvatska psihološka komora, Česta pitanja). Uz isti uvjet, oba roditelja, ako to žele, treba upoznati s mišljenjem psihologa i oba moraju imati priliku razgovarati s njim. Kao zakonski zastupnici djeteta roditelji imaju pravo na uvid u psihološki nalaz i mišljenje, na njegovo tumačenje i na informacije o preporukama.

Razvod sam po sebi to ne mijenja. Komora naglašava da roditelj s kojim dijete ne stanuje i dalje ima roditeljsku skrb, osim ako mu je u sudskom postupku oduzeto roditeljsko pravo ili je određena samostalna roditeljska skrb drugog roditelja. Pristanak za rad, obavještavanje roditelja i pristup nalazu različita su pitanja, pa ih uz sudsku odluku o roditeljskoj skrbi vrijedi sa psihologom razjasniti svako posebno.

Kod psihoterapeuta vrijedi njihov etički kodeks: s maloljetnikom rade uz pismeni pristanak roditelja ili skrbnika i posebno paze da djetetovi interesi budu potpuno zaštićeni (Etički kodeks HKPT (2021), načela 4.e i 4.f). Kodeks ne govori o pristanku obaju roditelja.

Pravila govore o pristanku, nalazu i mišljenju. Smiju li roditelji saznati što dijete govori na susretima, u njima izravno ne piše. Zato je dobro da se roditelj, dijete i stručnjak na početku dogovore što će se roditeljima prenositi, a što ostaje između djeteta i stručnjaka. Ako tražite stručnjaka za rad s djecom, u katalogu možete pogledati dječje psihologe.

Vaši podaci i dokumentacija

Kao korisnik imate pravo upoznati se s rezultatima psiholoških usluga, u skladu s etičkim kodeksom i propisima o zaštiti osobnih podataka i tajnosti podataka (Zakon o psihološkoj djelatnosti, čl. 18. st. 1 i 2). Ako uslugu naruči netko drugi, i naručitelj ima pravo upoznati se s rezultatima naručenih usluga, uz ista ograničenja. Za vas to znači uvid u rezultate. Pravo da se netko upozna s cijelim razgovorom iz toga ne proizlazi.

Kodeks pritom dopušta jednu iznimku. Ako psiholog procijeni da bi vas upoznavanje s rezultatima dovelo u teže psihičko stanje ili da bi nastale štetne posljedice za vas ili druge, može vas s njima upoznati samo djelomično ili informaciju uskratiti (Kodeks etike psihološke djelatnosti, čl. 8. st. 2). Ta se odredba odnosi na upoznavanje s rezultatima, a ne izravno na zaseban zahtjev za pristup osobnim podacima prema Općoj uredbi, o kojem je riječ u nastavku. Ako vam pristup bude ograničen, zatražite obrazloženje.

Opća uredba o zaštiti podataka daje vam pravo da od voditelja obrade saznate obrađuju li se vaši osobni podaci, da im pristupite i dobijete njihovu kopiju (Opća uredba o zaštiti podataka, čl. 15). Ni to pravo nije neograničeno, jer kopija ne smije negativno utjecati na prava i slobode drugih. Ista uredba podatke o zdravlju svrstava u posebnu kategoriju osobnih podataka (čl. 9), no ne kaže izravno je li svaki zapis iz savjetovanja zdravstveni podatak.

Ako se savjetujete online, etički kodeks psihoterapeuta traži da stručnjak u granicama svojih mogućnosti istraži povjerljivost i sigurnost takvog rada i o tome vas obavijesti (Etički kodeks HKPT (2021), odredba 10.a). Bilo kojeg stručnjaka možete pitati koju platformu koristi i tko ima pristup porukama i bilješkama.

Što pitati o povjerljivosti na početku

Pitanja o povjerljivosti najprirodnije je otvoriti na samom početku, a kako izgleda prvi susret s psihologom opisujemo posebno. Možete pitati:

• Tko osim vas može vidjeti moje podatke i bilješke?

• U kojim biste situacijama otkrili ono što vam kažem i biste li me o tome prije upozorili?

• Što ulazi u nalaz ili izvješće i tko ga dobiva?

• Trebam li pristanak za otkrivanje podataka dati u pisanom obliku i mogu li ga povući?

• Ako uslugu naručuje ili plaća netko drugi, što će on saznati?

• Kako i koliko dugo čuvate dokumentaciju?

• Kod rada s djetetom: što ćete prenositi roditeljima?

Zamislite da odrasla osoba nakon nekoliko susreta osjeti potrebu reći da joj se javljaju mračne misli, ali zastane. Ne zna hoće li psiholog zbog toga nekoga obavijestiti, pa radije prešuti dio onoga što proživljava. O tome može razgovarati i kad su susreti već počeli, primjerice pitanjem: „Kako postupate kad vam netko kaže da razmišlja o samoubojstvu? Koga biste obavijestili i biste li mi objasnili što će se dalje dogoditi?“

Sljedeći korak

Kad znate što pitati, lakše je i odabrati. Na što još obratiti pažnju pri izboru stručnjaka, opisujemo u vodiču kako odabrati psihologa, a psihologe u katalogu možete usporediti prije nego što se javite.

Ovaj tekst daje opće informacije i nije pravni savjet. Ako dođe do spora oko povjerljivosti, obratite se odvjetniku ili nadležnoj komori: Hrvatskoj psihološkoj komori za psihologe, odnosno Hrvatskoj komori psihoterapeuta za psihoterapeute.