Prvi susret s psihologom: što se događa i kako se pripremiti

Kako prvi susret često izgleda

Razgovor na prvom susretu s psihologom može imati tri dijela: upoznavanje, vaš opis toga tko ste i što vas je dovelo te razgovor o ciljevima (Psihološka udruga Ontarija, priprema za prvi posjet psihologu). Naglasak je pritom na uspostavljanju odnosa i razumijevanju vaših potreba, a manje na dubinskoj analizi ili brzom rješavanju problema. Zato ne očekujte da ćete već na prvom susretu riješiti ono što vas muči.

Osim upoznavanja, stručnjak vas može zamoliti da ispričate povijest svojih teškoća, ispunite obrazac ili s njim prođete dokumentaciju koju je već dobio (BACP, što je savjetovanje). Isti izvor navodi da bi se na prvom susretu trebali dogovoriti i uvjeti rada, usmeno ili u pisanom obliku.

Ni naziv prvog susreta nije svugdje isti: neki ga stručnjaci zovu probnim susretom, konzultacijom, uvodnim razgovorom ili procjenom (Mind, što očekivati od terapije). Ako vam naziv nije jasan, pri dogovoru termina pitajte: "Što taj susret uključuje i kako se trebam pripremiti?"

Susret djeteta s psihologom otvara druga pitanja i nije tema ovog vodiča.

Ako ste pred susret nervozni, i to ima objašnjenje. Nelagoda na početku savjetovanja može se javiti zato što osoba ne zna kako proces izgleda i što se od nje očekuje (Sveučilište u Rijeci, Psihološko savjetovanje: mitovi i činjenice). Riječka brošura iz 2013. odnosi se na studentsko savjetovanje općenito, ne na prvi susret u privatnoj praksi.

Što vas psiholog može pitati i koliko ćete reći

Pitanja se mogu odnositi na vaše sadašnje i ranije odnose, djetinjstvo i prošla iskustva, situacije koje vam teško padaju te na to kako se osjećate, kako se ponašate i što mislite (Mind, što očekivati od terapije). Pritom ne morate govoriti o onome za što još niste spremni, a možete reći i zašto vam je o tome teško govoriti.

Ako ne vidite kakve veze neko pitanje ima s onim zbog čega ste došli, pitajte stručnjaka kako ga povezuje s vašim problemom. Tako ćete čuti i zašto mu je ta tema važna za razumijevanje vaše situacije (Mind, kako najbolje iskoristiti terapiju). Kod osjetljive teme dovoljna je jedna rečenica: "O tome bih radije kasnije."

Kako se pripremiti za prvi susret

Prije susreta razmislite zašto tražite pomoć i unaprijed zapišite misli ili pitanja (Psihološka udruga Ontarija). Ne morate imati ništa napisano. Bilješka je samo podsjetnik za trenutak kad vam u razgovoru, uz malo treme, pobjegne ono najvažnije.

Na papir ili u mobitel možete staviti:

• zašto se javljate baš sada, u jednoj ili dvije rečenice;

• što biste htjeli da bude drukčije;

• kratku vremensku crtu: od kada to traje i je li se nešto u međuvremenu promijenilo;

• što ste već pokušali i što je od toga pomoglo, a što nije;

• pitanja koja želite postaviti psihologu.

Ciljevi mogu biti mali i ostvarivi, a s psihologom možete razgovarati o tome što želite promijeniti i zajedno dogovoriti na čemu ćete raditi (Mind, kako najbolje iskoristiti terapiju). "Želim se opet odmoriti navečer" bolje je polazište od "želim da sve bude dobro".

Ako imate raniji nalaz, mišljenje drugog stručnjaka ili liječničku dokumentaciju za koju mislite da je važna, možete je ponijeti. Možete zapisati i lijekove ili drugo liječenje koje smatrate važnim za razgovor. Ako niste sigurni što ima smisla ponijeti, pitajte psihologa kad dogovarate termin.

Za online susret korisno je unaprijed se dogovoriti kako će se koristiti vaši podaci i tko ponovno uspostavlja vezu ako se prekine (Mind, kako najbolje iskoristiti terapiju). Kada online razgovor ima smisla, opisuje vodič Online savjetovanje.

Što psiholog treba objasniti na početku rada

Prema Kodeksu etike psihološke djelatnosti iz 2005., obveznom za sve psihologe, psiholog vas unaprijed i razumljivim jezikom obavještava o svojim uslugama (Kodeks etike, čl. 7, 38 i 48). Na početku tretmana s vama dogovara tijek rada, eventualno naplaćivanje i povjerljivost podataka. Članak 38 ne govori izričito o prvom susretu i ne traži pisani obrazac.

Podatke o vašem osobnom ili obiteljskom životu ovlašteni psiholog dužan je čuvati kao profesionalnu tajnu, propisuje Zakon o psihološkoj djelatnosti (Zakon o psihološkoj djelatnosti, čl. 18). Ta obveza traje i nakon prestanka prava na obavljanje djelatnosti.

Povjerljivost ipak nije apsolutna. Prema Hrvatskoj psihološkoj komori, psiholog se oslobađa obveze čuvanja tajne kod prijave ugroze maloljetnog djeteta, kod vaše suicidalnosti, na zahtjev suda i kad biste ugrožavali treće osobe (Hrvatska psihološka komora, česta pitanja). Ako vam granice povjerljivosti nisu jasne, pitajte o njima na početku. Više o tome što ostaje povjerljivo i kada, objašnjava vodič Povjerljivost u savjetovanju.

Za ostala pitanja može poslužiti popis onoga što bi stručnjak trebao objasniti: vrstu rada i kako bi vam mogla pomoći, koliko bi rad mogao trajati i što ako netko od vas mora otkazati termin (Mind, što očekivati od terapije).

Primjer: bilješka od pet redaka

Zamislite da se javljate zato što posljednjih mjeseci loše spavate, a već u nedjelju navečer osjećate napetost pred radni tjedan. Večer prije susreta zapišete:

1. "Loš san od proljeća, nedjeljom navečer najgore."

2. "Cilj: večeri u kojima se odmorim."

3. "Pokušano: šetnja nakon posla, manje kave. Malo pomaže."

4. "Obitelj: zasad radije ne."

5. "Pitanje: što dogovaramo na kraju današnjeg susreta?"

Na susretu bilješku ne morate čitati redom. Ako razgovor dotakne obitelj, bilješka vas podsjeća da o tome zasad ne želite govoriti. Kad razgovor skrene u stranu, pogled na papir može vas vratiti na glavnu temu. Bilješka ne jamči da ćete reći sve što ste htjeli, ali može pomoći da glavna stvar ne ostane neizgovorena.

Nakon susreta: odgovara li vam ova osoba

Prvi susret ne obvezuje vas na nastavak. Možete razjasniti ciljeve na kojima biste radili, a možete i zaključiti da ne nastavljate. To su mogućnosti, a ne obvezni koraci, jer je prvi susret i vaša prilika da procijenite odgovara li vam psiholog (Psihološka udruga Ontarija). Kod kuće si možete postaviti nekoliko pitanja:

• Razumijete li kako ta osoba radi?

• Jeste li imali dovoljno prostora reći što vas muči?

• Je li vaše "o tome kasnije" bilo poštovano?

• Znate li što je dogovoreno za sljedeći korak?

Različiti osjećaji nakon razgovora česti su, a o njima možete reći stručnjaku na sljedećem susretu (Mind, što očekivati od terapije). Jedan težak dojam još ne mora biti konačna ocjena.

Ponekad treba upoznati nekoliko stručnjaka prije nego što nađete onoga s kim vam rad odgovara, a jedan neuspio pokušaj ne znači da vam ni drugi neće odgovarati (Mind, kako najbolje iskoristiti terapiju).

Neposredna opasnost

Ako postoji neposredna opasnost za vaš život ili život nekog drugog, nazovite 112. Ovisno o potrebi, operateri obavještavaju nadležne službe, među njima i hitnu medicinsku službu (gov.hr). Katalog stručnjaka i ovaj tekst ne mogu zamijeniti hitne službe.

Sljedeći korak

Ako je termin već dogovoren, napišite bilješku poput one iz primjera. Ako još tražite psihologa, pročitajte vodič Kako odabrati psihologa ili pregledajte stručnjake na stranici Psiholog.

Ako niste sigurni trebate li psihologa ili psihoterapeuta, razliku objašnjava tekst Psiholog ili psihoterapeut. Sve stručnjake možete pregledati u katalogu, a ako dogovorite redovite termine, okvirni broj susreta možete izračunati alatom Plan susreta. Što cijena uključuje i kako usporediti dvije ponude, objašnjava vodič Koliko košta psiholog.