Psiholog ili psihoterapeut: u čemu je razlika i što provjeriti

Dva zakona i dvije komore

Za psihologe vrijedi Zakon o psihološkoj djelatnosti, donesen 2019. i izmijenjen 2022. godine (NN 98/19, 18/22, čl. 19 i 23). Psihologe okuplja Hrvatska psihološka komora, samostalna i neovisna strukovna organizacija. Ona vodi Imenik psihologa, a njezini su imenici službene evidencije.

Psihoterapija ima vlastiti propis. Zakon o djelatnosti psihoterapije (NN 18/2022) zamijenio je raniji zakon iz 2018. (čl. 16 i 45). Prema njemu psihoterapeute i savjetodavne terapeute okuplja Hrvatska komora psihoterapeuta, skraćeno HKPT, pravna osoba s javnim ovlastima.

Tko je psiholog i kako stječe pravo na rad

Diploma iz psihologije tek je početak. Nakon studija slijedi godina vježbeničkog staža, zatim stručni ispit i članstvo u Komori. Tek tada psiholog dobiva priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i upis u Imenik psihologa (Zakon o psihološkoj djelatnosti, čl. 8).

Što ako netko radi bez tog prava? To je prekršaj. Komora uz to pazi na poštovanje etičkog kodeksa i vodi disciplinske postupke (čl. 22 i 46).

Ime možete sami potražiti u Izvodu iz Imenika psihologa na stranici Hrvatske psihološke komore. Što još treba provjeriti, opisuje vodič Kako odabrati psihologa.

Tko je psihoterapeut, a tko savjetodavni terapeut

Iza ta dva naziva stoje dva različita puta. Za psihoterapeuta zakon iz 2022. traži studij iz jednog od zakonom navedenih polja, primjerice psihologije, medicine ili pedagogije, i barem četiri godine psihoterapijskog školovanja. Za savjetodavnog terapeuta to su sveučilišni studij, najmanje tri godine takvog školovanja i izobrazba iz propedeutike psihoterapije. Propedeutika se ne traži od onih koji su studirali neko od polja navedenih za psihoterapeute (Zakon o djelatnosti psihoterapije, čl. 6).

Same diplome ipak nisu dovoljne. Pravo na rad priznaje HKPT na zahtjev i tek tada osoba ulazi u imenik. Tko psihoterapiju obavlja bez tog prava, čini prekršaj (čl. 6 i 39).

Dvije pojedinosti mogu vam pomoći pri čitanju profila. Zakon o djelatnosti psihoterapije uređuje psihoterapijske usluge kao gospodarsku djelatnost izvan zdravstvenog sustava, a tko ispunjava uvjete, uz naziv smije navesti i svoj psihoterapijski pravac (čl. 1 i 7).

Može li ista osoba biti i psiholog i psihoterapeut

Što znači profil na kojem piše i jedno i drugo? Takva je kombinacija moguća. Psihologija je jedno od područja studija s kojima se može krenuti prema psihoterapijskom statusu (čl. 6), pa psiholog nakon psihoterapijskog školovanja može ispuniti i uvjete za psihoterapeuta.

Oprez ipak vrijedi u oba smjera. Psiholog nije automatski psihoterapeut. A psihoterapeut ne mora biti psiholog, jer je prema popisu područja mogao studirati i nešto drugo.

Kako provjeriti psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta

HKPT na svojim stranicama objavljuje imenik stručnjaka kojima je priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije. Provjera je kratka:

1. Otvorite Imenik psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta na stranici HKPT-a.

2. U polje za pretraživanje upišite prezime ili ime osobe.

3. Pogledajte podatke uz ime: psihoterapijski pravac, radi li osoba s odraslima, radi li s djecom i mladima te grad.

Javna tablica nema stupac koji bi razlikovao psihoterapeuta od savjetodavnog terapeuta. Ako vam je ta razlika važna, pitajte osobu izravno koji status ima i od kada. O tom statusu možete pitati i HKPT, koji vodi imenik. Ako između izbora i prvog termina prođe više tjedana, provjeru je lako ponoviti.

Tvrdnja na profilu ne zamjenjuje ovu provjeru. Etički kodeks HKPT-a donesen je 2021. i još se poziva na raniji zakon iz 2018. Od članova traži da istinito predstavljaju svoje obrazovanje, edukacije i iskustvo te da ne tvrde kako su registrirani kod HKPT-a ako to nije istina (Etički kodeks HKPT-a). Pravilo postoji, no imenik vam daje odgovor koji ne ovisi o tome što je netko napisao o sebi.

Što vam naziv ne govori

Upis u imenik odgovara na jedno pitanje: je li osobi priznato pravo na određenu djelatnost. Ne govori koliko je radila s temom zbog koje se javljate, kako izgleda njezin uobičajeni susret ni hoćete li se u razgovoru s njom osjećati dovoljno sigurno. Etički kodeks HKPT-a traži da psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti prepoznaju granice svoje kompetencije i nude samo usluge za koje su kvalificirani edukacijom i iskustvom (Etički kodeks HKPT-a, načelo 2). To je obveza stručnjaka, a ne jamstvo za vas.

Ni naziv pravca nije opis rada. Dobro je polazište za pitanje, ali sam po sebi ne kaže što se na susretima događa. Ako vas to zanima, zamolite stručnjaka da vam svojim riječima opiše kako radi. Kako se pravci razlikuju, opisuje vodič Terapijski pristup.

Zamislite da na jednom profilu piše "psihologinja i psihoterapeutkinja". Takav opis znači dvije provjere, a ne jednu. Ime potražite u Imeniku psihologa, a zatim u imeniku HKPT-a. Ako ga nađete na oba mjesta, upis je potvrđen u obje evidencije. Koji od dvaju statusa osoba ima, tablica HKPT-a ne pokazuje, pa to pitajte osobu. Ako ga nađete samo na jednom, zamolite osobu da objasni drugi naziv i gdje je za njega upisana. Tako ćete znati na čemu ste prije prvog termina. Kod čestih imena i prezimena u imeniku HKPT-a pomažu grad i psihoterapijski pravac.

Neposredna opasnost

Ako postoji neposredna opasnost za vaš život ili život nekog drugog, nazovite 112. Ni katalog stručnjaka ni ovaj tekst ne zamjenjuju hitne službe.

Sljedeći korak

Kad znate koji vam status treba provjeriti, odaberite polazište. Na stranici Psiholog pregledajte stručnjake za psihološko savjetovanje, a na stranici Psihoterapija one koji nude psihoterapiju. Možete pregledati i sve stručnjake u katalogu. Izdvojite dva ili tri imena i potražite ih u odgovarajućem imeniku. Ako još niste sigurni treba li vam psiholog ili psihoterapeut, u prvoj poruci pitajte stručnjaka odgovara li njegova usluga onome zbog čega se javljate. Za ostale provjere prije prvog termina poslužite se vodičem Kako odabrati psihologa. Što očekivati na samom razgovoru, opisuje vodič Prvi susret s psihologom.